logo: domagoj margetic site

http://www.domagojmargetic.com/index.php?option=com_content&task=view&id=825&Itemid=2


Afera ZABA  

PONOVNO AFERA ZABA!

 

ZAGREBAČKA BANKA OPLJAČKALA DVA MILIJUNA KUNA
SA RAČUNA SVOJEG KOMITENTA

 

Čini se kako aferama u Zagrebačkoj banci jednostavno nema kraja. Sredinom veljače, točnije 17.2.2006., zagrebački odvjetnik Ozren Tatarac podnio je Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) hitnu „Prijavu nezakonitog postupanja Zagrebačke banke d.d.“. Dramatično pismo upućeno središnjoj nacionalnoj banci još jednom prokazuje jednu od „vodećih hrvatskih banaka“ kao ishodište bankarskog kriminala, korupcije, pljačke i nezakonitih radnja, kojima do sada, bez obzira na štete koje se već mjere u milijardama eura, nisu stali na kraj niti Vlada, ni Državno odvjetništvo, ni hrvatsko pravosuđe, ponajmanje policija.

 

 

Opljačkan račun poduzeća koje je poslovalo preko ZABE

 

„Sa računa naše stranke koji se vodi kod Zagrebačke banke d.d., je dana 6.2.2006. godine neovlašteno od strane Zagrebačke banke d.d. prenesen iznos 1.970.031,79 kuna na račun društva Implicite d.o.o. broj računa 2484008-1101644090“, stoji u pismu koje potpisuje odvjetnik zagrebačkog poduzeća Mešić com d.o.o. „Prijenos sredstava je izvršen na temelju krivotvorene dokumentacije skeniranog memoranduma, sa lažnim brojevima telefona, te pečata koji nije identičan pečatu koji je deponiran u Zagrebačkoj banci (nedostaje oznaka 1 na pečatu). Nadalje, naša stranka plaćanje vrši isključivo preko interneta, dok je ovo plaćanje izvršeno preko Hrvatskog sustava velikih plaćanja koji naša stranka nije nikada koristila“, nastavlja se u prijavi kriminala u ZABI HNB-u.

 

Naravno logičnim se postavlja pitanje kako je uopće do ovakvog prijenosa novca uopće moglo i doći, osobito obzirom na visoki gotovinski iznos o kojemu se radi u ovoj transakciji. Teško je povjerovati u „šlamperaj“ službenika Zagrebačke banke d.d. kod ovakvih transakcija, jer prosječnom građaninu kada bi i pokušao ovakvu prijevaru bez suradnje unutar banke ovakvo što nikada ne bi pošlo za rukom, odnosno bio bi uhvaćen prilikom pokušaja pljačke novca sa tuđeg računa. Ovdje se očito ne radi o takvom slučaju, nego o posebnom obliku visokoorganiziranog bankarskog kriminala, kakav obrazac još nije primjećen u Hrvatskoj. Da se doista radi o tomu, dokazuju i daljnji navodi iz prijave Hrvatskoj narodnoj banci.

 

Službenik ZABE nije provjeravao identitet osobe kojoj isplaćuje dva milijuna

 

„Službenik Zagrebačke banke prilikom primanja naloga za prijenos sredstava nije provjerio identitet osobe koja je donijela krivotvoreni nalog za prijenos sredstava, te su u trenutku predaje naloga sigurnosne kamere u Zagrebačkoj banci bile ugašene. Nadalje, sredstva su prebačena na račun „fantomske“ tvrtke, koja ne djeluje na tržištu i sa kojom naša stranka nikada nije poslovala.“ Iz ovoga je vrlo razvidno kako se radilo o vještoj, promišljenoj, dobro isplaniranoj organizaciji ovakve pljačke, u čemu nije mogao sudjelovati niti samo službenik koji je kao predstavnik banke obavio spornu transakciju. Nekoliko razina u banci moralo je „pokrivati“ ovakvu operaciju. Prvo, imamo slučaj koji se u bankama ne događa niti prilikom najminimalnijih isplata, a taj je da službenik nije identificirao osobu kojoj isplaćuje dva milijuna kuna. Prije će biti kako se radi o namjernom previdu, nego li o slučajnom propustu, obzirom na iznos transakcije o kojem se radi. Drugo, zanimljivo je kako se „poklopilo“ gašenje sigurnosnih kamera, čime je zadovoljen još jedan bitan čimbenik u organizaciji ovakve pljačke – onaj siguronosni, kako bi se izbjeglo ostavljanje bilo kakvih tragova. Upozorimo samo na neke naizgled nebitne detalje. Snimka sigurnosnom kamerom, ne samo kako bi vrlo vjerojatno otkrila identitet „nepoznatog“ počinitelja koji je u banku došao sa krivotvorenim dokumentima, već bi se iz snimke transakcije moglo analizirati i ponašanje sudionika u transakciji, a iz čega bi se već moglo izvlačiti zaključke postoji li kakva veza između njih, poznaju li se, postoji li kakav plan, je li bilo kakvih znakova rukama, verbalne komunikacije ili bilo što slično opasnost od takvih analiza koje bi dovele do počinitelja izbjegnuta je onesposobljavanjem sigurnosnog sustava, u ovom slučaju kamera. Treće novac je uplaćen na račun neaktivne tvrtke, ili kako ih često zovu „fantomske“, te je nemoguće utvrditi daljnji tijek novca nakon što je jednom obavljena transakcija sa računa Mešić com d.o.o. u Zagrebačkoj banci na račun „fantomske“ tvrtke Implicite d.o.o., čime su počinitelji ovakve pljačke dodatno zaštićeni i osigurani kako će bilo kakva istraga i potraga odvesti istražitelje u krivom smjeru i na kraju dovesti pred zid, bez rješenja samoga slučaja. Četvrto, ovakvim modelom pljačke, u piramidi onih koji su možda sudjelovali u počinjenju kaznenog djela tko ostaje kao nasigurniji i praktički nedodirljiv, odnosno gotovo ga je nemoguće povezati sa počinjenjem ovog kaznenog djela? Uprava Zagrebačke banke d.d.! uprava banke ostaje izdvojena od same transakcije, ali i abolirana bilo kakve kaznene odgovornosti u slučaju bilo čega, u slučaju kada bi bilo što pošlo mimo predviđenog plana, ukoliko pretpostavimo da je ovo bio scenarij pljačke. A iskustvo u nekim prošlim aferama u Zagrebačkoj banci ostavlja zapravo vrlo malo mjesta sumnji kako bi teza o upletenosti Uprave ZABE u ovakve prljave poslove bila osnovana. Radi li se ovdje o savršenom zločinu? Ipak ne. Upravo suprotno, ono što je uslijedilo ozbiljno je upetljalo baš Upravu ZABE u cijeli slučaj i opravdava njezino povezivanje s ovakvim modelom bankarske pljačke.

 

ZABA priznala da su sredstva otuđena sa računa

 

„Zagrebačka banka d.d. je priznala greške u svojem postupanju, te da je spremna isplatiti otuđena sredstva, međutim nakon proteka dva tjedna uzastopnih obećanja Zagrebačka banka je odbila vratiti sredstva. Kao dokaz tvrdnje da je Zagrebačka banka priznala greške u svojem postupanju dostavljamo mail službenika Zagrebačke banke upućen u Raiffeisen banku. Budući da je proteklo gotovo dva tjedna od dana počinjenja ovog kaznenog djela molimo vas da žurno izvršite kontrolu poslovanja Zagrebačke banke d.d. te da nas obavijestite o uočenim nepravilnostima“, stoji u zaključku prijave HNB-u.“ Zapravo, čini se kako su stvari negdje za ZABU pošle krivo, odnosno netko u lancu onih koji su trebali sudjelovati u cijeloj operaciji je izgubio živce i postupio mimo zacrtanog plana. Naime, kada se priča počela odmotavati, netko je očito napravio alternativni plan po kojemu bi Uprava ZABE ukoliko prizna „grešku“, štetu zbog „greške“ mogla namiriti komitentu iz sredstava banke, dok bi opljačkana sredstva ostala kod onih koji su pljačku i osmislili. S druge strane gubitak zbog podmirivanja takve štete Uprava banke bezbolno bi mogla pravdati kao „namirenje štete i spriječavanje rušenja ugleda banke u javnosti“.

 

Tajni elektronski dopis službenika Zagrebačke banke dokazuje pljačku

 

Baš kao štvo Tatarac tvrdi u prijavu HNB-u koju je podnio u ime svojih klijenata, službenik Zagrebačke banke d.d. u svojem tajnom elektronskom dopisu svojem kolegi u Raiffeisen banci potvrđuje cijeli slučaj. Taj elektronski dopis vjerojatno će u daljnjoj istrazi o ovoj aferi poslužiti kao ključni dokaz kriminala u Zagrebačkoj banci.

 

„Dana 6.2.2006. u poslovnici Paromlinska predan je nalog za plaćanje s računa tvrtke Mešić com d.o.o. broj računa ........ u iznosu od 3.005.031,79 kn, a na račun tvrtke Implicite d.o.o. ... Kako na računu tvrtke Mešić com d.o.o. nije bilo dovoljno sredstava isti je nalog povučen i predan je u 14.48 h isti dan nalog za prijenos na iznos od kn 1.970.031,79. Vlasnik tvrtke i direktor tvrtke Mešić com d.o.o. je gosp. Ahmet Mešić koji je danas bio u Banci i izjavio da nije predao naloge niti da su njegovi potpisi na nalozima za plaćanje. Gosp. Mešić je otišao u MUP prijaviti zloupotrebu te će svaki trenutak doći sa zapisnikom“, navodi u svojem elektronskom dopisu Igor Samardžija, voditelj prodaje za osobno i poduzetničko bankarstvo, Podružnica Zagreb – Jug, Poslovnica Paromlinska 2, a dopsi je poslan internetom 7. veljače 2006., u 12.10 sati. Ono što je zanimljivo jest da su službenici Zagrebačke banke prvotno savjetovali toga dana predstavniku opljačkanoga poduzeća da ne ide na policiju, već da stvar riješe interno, što dokazuje promemorija o ovom slučaju koju su sastavili odvjetnici oštećenih pod naslovom „Kako je „nepoznati netko“ u očitoj suradnji sa Zagrebačkom bankom d.d. „počistio“ žiro račun tvrtke Mešić com d.o.o.“.

 

 

Kronologija pljačke pod pokroviteljstvom Zagrebačke banke

 

1.       „Dana 06.02.2006. godine u Zagrebačkoj banci d.d. u  poslovnici Paromlinska je predan nalog za plaćanje sa računa tvrtke MEŠIĆ COM d.o.o. broj računa 2360000-1101351701 u iznosu od 3.005.031.79 kuna, a na račun tvrtke Implicite d.o.o. broj računa 2484008-1101644090.

 

2.       Nalog je predan u ponedjeljak (06.02.06.), čini se jer su prethodnog petka (03.02.2006.) na račun tvrtke "MEŠIĆ COM" d.o.o. sjela značajna financijska sredstva,

 

3.       No "nepoznati netko" očito nije znao da je "MEŠIĆ COM" d.o.o. odmah na početku radnog vremena, u ponedjeljak 06.02.2006. izvršio redovne isplate dobavljačima pa se u trenutku kad se "Nepoznati netko" pojavio na šalteru "Zagrebačke banke", na žiro-računu "MEŠIĆ COM" d.o.o. više nije nalazio iznos od tri miliona kuna,

 

4.       Budući da na računu tvrtke nije bilo dovoljno sredstava te je nalog povučen i predan je novi u 14.48 sati istog dana na iznos od 1.970.031,79 kuna.

 

5.       "Zagrebačka banka" je propustila primijetiti da su i jedan i drugi nalog dani na temelju krivotvorenog pečata i potpisa- koji se ujedno i jasno razlikuju od onih koji su deponirani u Zagrebačkoj banci.

 

6.       Nepoznatu osobu koja je "počistila" žiro-račun tvrtke "MEŠIĆ COM" d.o.o. banka nije legitimirala, pa je identitet te osobe nepoznanica,

 

7.       interesantno je pri tome da je sama "Zagrebačka banka" d.d. stranku naknadno izvijestila da su sigurnosne kamere u Zagrebačkoj banci d.d. u trenutku predaje oba naloga bile ugašene te da nije moguće identificirati osobu koja je predale naloge za prijenos.

 

8.       Slijedećeg radnog dana, 07.02.2006. godine MEŠIĆ COM d.o.o. je saznao da je izvršen prijenos sredstava te se je obratio Zagrebačkoj banci d.d., misleći da je riječ o nekoj grešci,

 

9.       "Zagrebačka banka" je predala predstavnicima MEŠIĆ COM d.o.o. preslike oba naloga za prijenos sredstava, iz čeg se vidi da je ne samo pečat krivotvoren i da ne sadržava sve elemente originalnog pečata, već su i na "memorandumu"-gornjem dijelu naloga za prijenos otisnuti brojevi telefona koji sa tvrtkom "MEŠIĆ COM" d.o.o. nemaju veze,

 

10.   mnteresantno je da su službenici "Zagrebačke banke" tom prilikom zamolili predstavnike MEŠIĆ COM-a da ne idu na policiju,

 

11.   međutim, predstavnici MEŠIĆ COM d.o.o. su unatoč sugestijama službenika Zagrebačke banke d.d. prijavili slučaj policiji, te se javili odvjetničkom uredu,

 

12.   u "Zagrebačkoj banci" je dana 07.02.2006. godine održan sastanak uprave na kojem je odlučeno da se MEŠIĆ COM d.o.o. vrate sredstva koja su protuzakonito prenesena budući da je očito da se radi o pogrešci banke. Ovu informaciju je sama banka proslijedila tvrtci "MEŠIĆ COM" d.o.o.

 

13.   službenici Zagrebačke banke d.d. su do 16. veljače uvjeravali i obećavali predstavnicima MEŠIĆ COM d.o.o. da će sva sredstva biti vraćena te da će ZAGREBAČKA BANKA d.d. nadoknaditi svu štetu koju je prouzročila,

 

14.   međutim, dana 16. 02.2006. godine Zagrebačka banka telefonskim pozivom obavještava direktora MEŠIĆ COM d.o.o. da neće izvršiti povrat sredstava, te da je krivnja u potpunosti na strani MEŠIĆ COM d.o.o.,

 

15.   o gore navedenom je izvještena Hrvatska Narodna Banka, te je od nje zatraženo da provede nadzor nad radom "Zagrebačke banke" d.d.“

 

Kronologiju potpisuje odvjetnik Ozren Tatarac, 20. veljače 2006. godine.

 

Zagrebačka banka uhvaćena u pljački – ni prvi ni zadnji put

 

Naravno, nije ovo ni prvi ni zadnji puta da je Zagrebačka banka uhvaćena u pljački tuđe imovine, u ovom slučaju novca sa žiro računa komitenta koji je kod te banke otvorio žiro račune svojega poduzeća. Ovo je samo još jedan dokaz u prilog tomu kako se kod kriminala u Zagrebačkoj banci,. Od nerazrješenih pljačka velikih novčanih iznosa u Paromlinskoj, pa sve do ovakvih slučajeva, zapravo radi o organiziranom kriminalu i korupciji koja seže do najviših vrhova političko – financijske oligarhije koja trenutno „drma“ Hrvatskom. Franjo Luković često uživa u svojem položaju nedodirljivog bankarskog kralja Hrvatske koji rizičnom pozicijom ZABE može u svakom trenutku ucjenjivati koga god hoće u ovoj zemlji. Međutim, i za takve ima lijeka. Pa i onda kada su dobro premreženi, umreženi, organizirani i kada se njihov kriminal štiti u svim dijelovima državnoga aparata. Jer prije ili kasnije učine pogrješku u kojoj ih više niti njihovi najvjerniji zaštitnici ne mogu pomoći. Možda je ovaj, za Lukovića relativno sitan zalogaj upravo onaj na kojemu će se slomiti njegova oligarhijska pohlepa i razotrkiti se do kraja njegova uloga u pljački ove zemlje. Međutim, u silasku sa mafijaškog trona, Luković će sasvim sigurno za sobom povući mnoge članove te zločinačke bankarske organizacije, koju iz milja zovu najuspješnijom hrvatskom bankom – Zagrebačkom bankom.

 

Domagoj Margetić
 

 

http://www.domagojmargetic.com/index.php?option=com_content&task=view&id=825&Itemid=2